Vi ste ovdje: Početna :: Destinacije :: Europa :: Grčka :: Santorini :: Korisni savjeti :: O vulkanima....
Santorini

O vulkanima....

O vulkanima....

Santorini se nalazi na mjestu gdje se susreču velike kopnene ploče, kontinentalne Afrike i ploča Egejskog arhipelaga, koja se stručno zove Egida; znači to je razlog zašto na ovom području dolazi do vulkanskih erupcija i potresa.
Danas u cijleloj Grčkoj postoje samo dva aktivna vulkana: Nea Kameni (Santorini) i drugi vulkan je na otoku Nisiros u Dodekanezima

Što je to Caldera? Caldera je riječ španjolskog porijekla i vezana je za Tenerife. Caldera označava prostor kratera, gdje se uronila lava. Bilo da je to kao na Santoriniju, da je taj uron ispod površine mora ili kao da je na prostoru nacionalnog parka Teide taj uron je kopneni. Površinski je Caldera na Santoriniju među navječima na svijetu, odnosno druga, odmah iza Lake Oregon. Međutim po promjeru je največa ta na Tenerifi, ima oblik čitavog kruga, i u sredini je vulkan, u sredinli je Teide, a sve okolo je Caldera. Obod Caldere na Tenerifi je 70 km, rub Teide, dok na Santoriniju nema klasičan krug nego prostor od 84 km2. Caldera na Santoriniju je duboka na najdubljem mjestu 400 m.

Vulkan je riječ latinskog porijekla, potiče od Boga vatre Vulkanusa. Vulkanologija kao nauka se rodila na Tenerifi.
Zašto dolazi do erupcija? Pomicanje tektonskih ploča pritišče komore  magme, koje se nalaze ispod zemljine površine. I kad dođe do pucanja tih ploča ili lomljena na pojedinim mjestima, onda magma prodire van. Sama magma daje materijal koji se izbacuje na površinu i to je ili lava ili proklastički materijali druge vrste. Većina vulkana ima oblik stošca, kao jedne kupe koja bi izronila ili bi se pojavila na površini.

Sve vulkane možemo podijeliti u više različitih skupina, dijele se po tipovima i imaju 4 osnovna tipa. Svaki od njih se zove  po predstavniku svoje vrste: Vezuv, Malnaloa, Stromboli i Mont Pelle.
Na Santoriniju je vulkan tipa Vezuva. Ono  što vidimo kod Pompeja, to je nagla ekspolzija kojoj je predhodio potres, i tu obično  explodira  vrh, odleti onaj gornji dio; katastrofičnih razmjera, upadanje dijela kopna u more i sl.
Razlika između Vezuva i Strombolija, što kod Strombolija slijede ogromne količine vulkanskog pepela. Latentni tip vulkana, koji uopče ne dimi, npr. Teide na Tenerifi je pod velikim pritiskom, pa se vrh vulkana rasprsne, i dolazi do katastrofičnih erupcija. Snaga erupcije može biti  ogromna kod takvih vulkana (Teide kod zadnje erupcije letili su komadi 150 km – sve do Afričke obale).
Kod Malnaloe nema erupcije, samo teče lava,  najednom se otvori krater i  počne teči lava, kao npr. na Hawaiima.
Mont Pelle je jako opasan, jer slijedi niz manjih eksplozija, vulkanski pepeo i ono što je najgore – otrovni plinovi. On može biti strašno ubitačan. U erupciji Mont Pellea 1902 bilo je 30.000 mrtvih (na otoku Martinique).
Največi broj žrtava, povijesno od erupcije vulkana, što se zna, to je 200.000 upravo kod zadnjeg tipa vulkana, jer ubija otrovnim plinovima. Lava inace teče sporo, malo ljudi je umrlo od lave. Lava se kreće brzinom od 2 km/h – tako da čovjek koji hoda ili trči bi se mogao spasiti.

santorini_8402.jpg

1887. Erupcija Krakataua; Usporedbe Santorinija i Krakataua – prof. Spiros Marinatos (gl. ulica u Firi se zove po njemu).
Kada je bio mlad njega je mučilo, objašnjenje kako je dio Santorinija potonuo, bile su u stvari razne teorije, a niko nije znao kako je došlo do uništenja minojske kulture na Kreti. Smatralo se da je to na Kreti bila velika katastrofa, ali nije se znalo kakva i on je došao do zaključka kako je došlo do erupcije na Santoriniju, uspoređujuči sa erupcijom  Krakataua. Pošto je Krakatau bio krajem XIX stolječa, znači postojali su živi svjedoci, pisani izvori i sl. s time što je erupcija Krakatau je bila tri puta slabija od Santorinija. Kod erupcije Krakatau bilo je 36.000 mrtvih i to uglavnom od plimnoga vala. Odijek je navodno dva puta putovao oko zemaljske kugle, usljed pražnjenja elektriciteta došlo je do sijevanja,  u knjigama on opisuje kako je cijeli vlak podignut iz tračnica pa bačen , brodovi koji su bili u moru završili u brdima, čitavi gradovi koji su bili uz more su bili zbrisani
Došao je do zaključka da je visina vala po erupciji ovdje je bila 270 m, s time dok se taj val spustio do Krete da je bio 70 m i da je u jednom trenu  on zbrisao sva ta naselja uz obalu Krete  minojske kulture. Preživjeli su se povukli u unutrašnjost i onda je to vezano dalje za povijest drugih Grčkih otoka – preživjeli su otišli na Rhodos,.… Pretpostavka je da su prvi stanovnici Rhodosa bili upravo sa minojske Krete, koji su pobjegli poslije erupcije na Santoriniju.

Kada lava dođe u dodir sa zrakom, onda je crvene boje. Kada je u dodiru sa vodom, onda je crne. Tako na Santoriniju imamo uglavnom crne plaže, ali ima i crvena i bijela. Bijela je od kamena koji pliva, zove se plovučac.

Inače, vulkansko tlo je plodno, i daje jako dobro vino. Najpoznatija vrsta vina na Santoriniju se zove VINSANTO. To vino se koristi za mise u crkvama.

tz15350.jpg


Autor: Puturist.com